Znate li da je stotinjak bolesti povezano s navikom pušenja i da su posljedice brojne i pogubne. Svaki drugi pušač dobiva pušačku bolest, a četvrtina ih umire u dobi od 40 do 60 godina.
Problem pušenja u javnosti općenito je podcijenjen. Razlog vjerojatno leži u tome što bolesti pušenja ne nastaju izravno i istog trenutka kako se počnu pušiti cigarete, već se pojave 20 do 30 godina kasnije. To međutim, ne znači, da pušenje nije opasno. Čak štoviše, niti jedan oblik našeg ponašanja nije tako opasan kao pušenje cigareta.
Khamidulin Sergey/Shutterstock.com
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je pušenje najveći pojedinačni čimbenik kojim čovjek bira između zdravlja i bolesti. Svaki drugi pušač dobiva pušačku bolest. Od tih 50 posto pušača, polovica umire prije no što dočeka mirovinu. To znači da 25 posto od ukupnog broja pušača umire od pušačke bolesti u dobi od 40 do 60 godina (a ne bi da nisu pušili). Ono što intrigira današnju znanost jeste zašto neki pušač ne dobiva pušačku bolest, a drugi se zbog pušenja razboli u najboljim životnim godinama.
Ne znamo sa sigurnošću zašto neki pušači zbog pušenja dobiju srčani udar, drugi rak pluća, treći čir želuca, četvrti teškoće disanja u sklopu kronične opstruktivne plućne bolesti, peti ... Oko stotinjak bolesti povezano je s navikom pušenja, a medicina danas, nažalost, nema test (poput krvne slike ili ultrazvuka ili slično), kojim bi se moglo predvidjeti je li mladi pušač onaj prvi (koji se neće razboljeti), ili je onaj drugi (koji će dobiti bolest pušenja), ili je onaj četvrti, koji će zbog pušenja umrijeti mlad od teške bolesti.
Komentari